Istraga protiv lekara KCS: Naplaćivalo se i bogato i vanredno
Zapisnik o lažnom radu u dve klinike Kliničkog centra Srbije sa imenima 15 doktora predat Tužilaštvu. Za 177 operacija srca i ugradnju 3.000 stentova iz kase osiguranja naplaćeno 2,1 milion evra
LEKARI iz dve klinike Kliničkog centra Srbije: za kardiologiju i za kardiohirurgiju, gotovo pune tri godine intervencije i operacije koje su radili u redovno radno vreme, beležili su kao dopunski rad koji je plaćan po posebnoj tarifi. Tako je iz kase Fonda zdravstvenog osiguranja za 177 operacija na srcu i ugradnju oko 3.000 stentova naplaćeno oko 2,1 milion evra.
Da se u KCS radilo mimo pravilnika i zakona ustanovili su kontrolori RFZO, a zapisnik na 50 strana, u kojem su navedena imena 15 direktora i lekara ove ustanove, uprava KCS je sa krivičnom prijavom predala javnom tužiocu.
O tome su javnost, na konferenciji za štampu, obavestili profesor dr Miljko Ristić, direktor KCS i Jovan Atanasijević, pomoćnik direktora za nemedicinska pitanja. Oni nisu želeli da ulaze u detalje, ali su rekli da su među onima koji su „prozvani“ za lažno prikazivanje dopunskog rada akademik profesor dr Miodrag Ostojoć, nekadašnji direktor Klinike za kardiologiju i njegov zamenik dr Branko Beleslin, profesor Mile Vraneš, nekadašnji direktor kardiohirurgije i njegov zamenik dr Petar Đukić, i Đorđe Bajec, nekadašnji direktor KCS.
Dopunski rad u dve klinike KCS, koji se sada našao pod lupom kontrole, prikazivan je u periodu od 1. januara 2010. godine, pa sve do 5. novembra 2012. godine, iako je zvanično bio ukinut već 2011.
– Od 177 kardiohirurških operacija koje su prikazane u dopunskom radu, 176 je urađeno u redovno radno vreme – precizirao je profesor Ristić. – Prema nalazima inspekcija, sporan je i rad lekara KCS koji su mesečno, po nedelju-dve, išli da obučavaju kardiohirurge u Nišu. Oni su za tri-četiri operacije koje su nedeljno radili u Nišu dobijali po 2.200 evra, a istovremeno su vođeni da rade ovde na klinici, i tako računajući angažovanje u nastavi na fakultetu, plaćani po tri osnova i mesečno zarađivali po 5.000-6.000 evra.
U KCS nisu mogli da preciziraju koliko je od 2,1 milion evra, koje sada RFZO potražuje od ove ustanove, pripalo KCS, a koliko je na ime honorara isplaćeno za „dopunski rad“.
– Za ugradnju stenta, koja traje pola sata, svaki od tri lekara plaćan je prvo po 12.000 dinara, a medicinska sestra po 8.000 – kaže prof. Ristić. – Spremač koji je deo ekipe, mesečno je tako zarađivao 120.000 dinara. Kasnije su honorari smanjeni na 5.000 dinara za lekara i 2.000 za sestru po ugradnji stenta.
Sad se ispostavilo da je čitav angažman bio sporan, jer KSC nije potpisao ugovor o dopunskom radu sa matičnom filijalom RFZO u Beogradu, na šta je bio obavezan.
– Sa te strane postoji i odgovornost tadašnje uprave RFZO, jer je ugovor koji nikada nije potpisan smatran validnim – kaže prof. Ristić.
– Sve dalje je u nadležnosti javnog tužioca.
JEDNI OPERISALI, DRUGI NAPLAĆIVALI
NIJE samo redovan rad u KCS predstavljan kao dopunski, nego su, prema onome što je dosad pokazala kontrola, jedni operisali, a drugi dobijali honorar za dopunski rad. U navodnom dopunskom radu, a zapravo u redovno radno vreme, prema rečima dr Miljka Ristića, operisani su pacijenti sa liste čekanja, a te liste nisu smanjene. Radile su se uglavnom zamene srčanog zaliska i ugradnje bajpasa.
ČEŠLjA I KRIMINALISTIČKAKRIMINALISTIČKA
Policija koju je uprava KCS pozvala posle „više anonimnih prijava nezakonitog poslovanja u ovoj ustanovi“, trenutno proverava javne nabavke. Profesor Miljko Ristić kaže da u ovoj ustanovi, gde se godišnje sprovede oko 700 malih javnih nabavki, između ostalog i za servisiranje opreme, ima sumnji da je, recimo, održavanje rendgena plaćano više stotina hiljada evra.